HISTORIA NO MEMORIA - EXILADU, AZILU, HAKSOIT LUTU, LOMPAT PAGAR, REFUJIADU, EMIGRASAUN
Nicolau Lobato Nicolau Lobato Komandante Xanana Nino Konis Santana Taur Matan Ruak
Hanoin Hikas | TEMPO NO MEMORIA | Ita Nia Historia
 
In Memoria
Saudozu Companheiro

Helder Manuel Pires de Piedade

sábado, 15 de março de 2014

Asilo Politiko: Ita No Ita Nia Existensia

Hanoin simples ida Husi: Helder Moniz Alves

Konjuntura historia hatudo ona liu husi kronologia katak, antes to iha aprovasaun ka konvensaun Genebra sobre estatuto Refugiados e Asilo iha tinan 1951. Existe realmente konvensoens ou tratados barak nebe hahu dahuluk liu konvensaun sobre refugiados iha tinan 1951, hanesan:
  1. Konvensaun sobre Asilo assinada iha VI konferensia Pan-Americana iha Havana, tinan 1928;
  2. Konvensaun sobre Asilo Polítiko, VII konferensia Internacional Americana de Montevidéu, tinan 1933;
  3. Tratado sobre Asilo e Refúgio Político de Montevidéu, tinan 1939; E seluk-seluk tan.
Timor-leste nia historia nebe momento envolve intensivamente leis nebe vigora iha konvensoens iha leten refere, mak:
  • II guerra mundial nebe nia impakto direkto iha Timor-leste. Funu entre super potensial iha momento neba Japão e Austrália
  • Kolonizasaun portuguesa
  • Invazaun ilegal forsa militar Indonésia nian iha Timor-leste
  • Funu malirin (Guerra Fria)
Realmente Timor leste nia proseso krise funu barak tebes mas, iha trabalho ida nee ita aponta e nesessário atu esplora los deit mak funu iha tempo okupasaun ho nia natureza instabilidade nebe, prejudika la’os deit lakon sasan maibe perda vida ema moris nian.

Segundo OIM (Organizasaun Internasional Migrasoens), define klara katak Migrasaun fahe ba sentido rua:
  1. Migrasaun voluntária (Hakarak rasik)
  2. Migrasaun Forsada (La hakarak maibe obriga)
Iha migrasaun forsada ou migrasaun la hakarak maibe obriga, existe mos kategoria, tolu;
  1. Deslokados
  2. Asilados
  3. Refugiados
Konjuntura politiko e sosial mak sentro klean ba kontexto ida nee, tenta persebe e identifika motivo e razaun sa ida mak halo mobilidade ema Timor leste oan hadok an husi rai husar moris fatin? É simples atu responde, faktor okupasaun ilegal husi forsas indonesia mak sai mos raiz fortíssimo ba mobilidade ema Timor leste oan hadok an husi rai moris fatin. Konjuntura demografika Timor leste tun liu em termos de número, nee tan deit impaktu husi potensial okupante ilegal.

Fenómeno migratório ida ne’e klasifika husi sikun ou ponto hira tuir mai nee:
  • So deit invazaun, Timor oan barak mak mate iha forsas inimigo nia liman. Kalkula deit bele to rihun atus rua durante tinan invazaun to iha tinan rihun ida atus sia gualu nulu resin.
  • Timor oan barak mos sai ho forsa obriga destino ba Australia, Mosambiki, Makau e Portugal.
  • Akordo entre governo português e Cruz Vermelha internacional ba repatriamento ba funsionarios antigos timorenses nebe la aseita Timor-leste halo parte hanesan provinsia Republika Indonesia.
  • Exilados politikos nebe barak tebes e ke grande maioria konstitui jovens nebe mak autoridades militares indonésia persegue ou buka atu kaer. Jovens sira militar buka nee, husu proteksaun ASILO POLITIKO iha Embaixadas maioria husi kontinente Europa e balun mos husi Ásia, Oceania e Amerika do Norte. Iha prolemas sira nee hotu nia kotuk, efeito husi massakre de Santa Cruz Díli iha tinan 1991 e Visita Mate-bian Papa João Paulo II iha tinan 1989.
Iha observasaun mobilidade migratorio Timor leste oan nia historia kontemporania iha pagina leten refere, halo ita hotu kamadas jovens ASILO POLITIKO atu hare katak ita hotu nia papel mos halo parte ba iha prosesso luta ukun an nian nebe mos refere iha faktor migratório. E realidade ida nee krusial e kontribui makaas ba registos arkivo nasional karik koalia ba prosesso politiko e sosial nasaun Timor leste iha tempo okupasaun.

Sei ajuda, defende e enrekese historia libertasaun nasional e mos kontribui ba siensia, karik alin gerasaun jovens estudantes sira presiza atu esplora papel Asilo Politiko iha prosesso Timor leste nia funu ba libertasaun. Saida mak Asilo Politiko? Se mak Asilo politiko? Tansa Asilo Politiko? Para saida Asilo Politiko?

Iha ponto de vista mobilidade migratório Timor leste oan nian iha momento difiseis pelo menos existe informasaun balun nebe relevantes.

Asilo Politiko Timor oan barak tebes, hahu iha tinan 1986, 1989 to iha ikus tinan 1998. Iha MISSAUN e VISAUN rasik nebe halo parte hotu mos iha momentos historiko e desizivo hanesan aksaun refere tuir mai nee:
  1. Vizita Mate-bian Santo Padre João Paulo II (12-10-1989)
  2. 12 Novembro 1991 – Massakre Santa Cruz
  3. Komandante em Chefe Xanana Gusmão militar indonésia kaer iha tinan 1992
  4. ASILO POLITIKO husi Jovens sira hahu tinan 1986-1998
  5. Nobel da Paz 1996: Dom Ximenes Belo e Dr. Ramos Horta
  6. Konvensaun Peniche-Portugal (Abril 1998)
  7. Keda Regime Soeharto 1998
  8. Deklarasaun 5 de Maio 1999 entre Portugal e Indonésia
  9. Rezultado referendo (30-8-1999)
Maromak Tulun Ita Tomak

Viva Asilo/Suaka !
Fontes: GTC (Grupo Trabalho Coimbra-Portugal)

Sem comentários:

Hakerek ba Ami konta
Imi nia istoria, Ita nia istoria, Timor nia istoria.